Veštine 21. veka
Vreme i okruženje u kom živimo iziskuje promene i nove veštine koje nastavnik treba da poseduje i razvija ih kod svojih učenika. To su:
* kritičko mišljenje, rešavanje problema - vežbati rezonovanje i analitičko razmišljanje; koristiti znanje, činjenice i podatke za rešavanje problema; primeniti matematičke i naučne koncepte u rešavanju problema.
* govorna i pismena komunikacija- jasno i efikasno artikulisanje misli, ideja; veštine javnog govora, pisanje beleški, pisma i složenih tehničkih izveštaja jasno i efikasno,
* timski rad, saradnja - izgraditi odnose saradnje sa učenicima i kolegama; osposobiti učenike da budu u stanju da rade sa različitim timovima, da pregovaraju i da upravljaju sukobima,
* različitost, individualizacija - saradnja sa pojedincima koji predstavljaju različite kulture, rase, uzraste, pol, religije, stilove života,
i gledišta,
* primena informatičkih tehnologija - odabrati i koristiti odgovarajuću tehnologiju da bi se izvršili dati zadaci,primenile računarske veštine u rešavanju problema,
* liderstvo - iskoristiti snage drugih da bi se postigli zajednički ciljevi,
* kreativnost, inovativnost - pokazati originalnost i inventivnost u radu; preneti nove ideje drugima; integrisati znanje
u različitim disciplinama,
* problemska i projektna nastava - znanje učenika učiniti funkcionalnijim i primenljivijim;
* nastava po modelu - naučiti učenike da razmišljaju i povezuju i upoređuju ;
* celoživotno učenje, samousmeravanje - mogućnost kontinuiranog sticanja novih znanja i veština; pratiti sopstvene potrebe za učenjem; učiti na greškama,
* profesionalizam, radna etika, socijalna odgovornost - pokažite ličnu odgovornost, efikasne radne navike, npr. tačnost, produktivan rad sa drugima, i upravljanje vremenom i radnim opterećenjem, pokažite integritet i etičko ponašanje; ponašajte se odgovorno prema interesima šire zajednice.
Vreme i okruženje u kom živimo iziskuje promene i nove veštine koje nastavnik treba da poseduje i razvija ih kod svojih učenika. To su:
* kritičko mišljenje, rešavanje problema - vežbati rezonovanje i analitičko razmišljanje; koristiti znanje, činjenice i podatke za rešavanje problema; primeniti matematičke i naučne koncepte u rešavanju problema.
* govorna i pismena komunikacija- jasno i efikasno artikulisanje misli, ideja; veštine javnog govora, pisanje beleški, pisma i složenih tehničkih izveštaja jasno i efikasno,
* timski rad, saradnja - izgraditi odnose saradnje sa učenicima i kolegama; osposobiti učenike da budu u stanju da rade sa različitim timovima, da pregovaraju i da upravljaju sukobima,
* različitost, individualizacija - saradnja sa pojedincima koji predstavljaju različite kulture, rase, uzraste, pol, religije, stilove života,
i gledišta,
* primena informatičkih tehnologija - odabrati i koristiti odgovarajuću tehnologiju da bi se izvršili dati zadaci,primenile računarske veštine u rešavanju problema,
* liderstvo - iskoristiti snage drugih da bi se postigli zajednički ciljevi,
* kreativnost, inovativnost - pokazati originalnost i inventivnost u radu; preneti nove ideje drugima; integrisati znanje
u različitim disciplinama,
* problemska i projektna nastava - znanje učenika učiniti funkcionalnijim i primenljivijim;
* nastava po modelu - naučiti učenike da razmišljaju i povezuju i upoređuju ;
* celoživotno učenje, samousmeravanje - mogućnost kontinuiranog sticanja novih znanja i veština; pratiti sopstvene potrebe za učenjem; učiti na greškama,
* profesionalizam, radna etika, socijalna odgovornost - pokažite ličnu odgovornost, efikasne radne navike, npr. tačnost, produktivan rad sa drugima, i upravljanje vremenom i radnim opterećenjem, pokažite integritet i etičko ponašanje; ponašajte se odgovorno prema interesima šire zajednice.
Kritičko i kreativno mišljenje
Kreativnu osobu odlikuje:
* maštovitost - poigravanje sa mogućnostima, povezivanje, korišćenje intuicije,
* radoznalost - pronalaženje i ispitivanje, otkrivanje i istraživanje, izazovna pretpostavka,
* upornost - tolerantna neizvesnost, povezivanje nivoa težine, prihvatanje različitosti,
* saradnja - odgovarajuća kooperativnost, davanje i primanje povratne informacije, deljenje rezultata,
* disciplinovanost - izrada i usavršavanje, razvijanje tehnika, kritičko posmatranje
Nastavnik bi trebalo da bude kreativni superheroj!
To nije ni malo lak posao. Postoji mnogo stvari koje tu kretaivnost blokiraju - nedostatak vremena, lični problemi i obaveze, stres, nastavni plan i program, velike grupe učenika...
Da bismo podstakli kreativnost treba da istražimo prethodne uspehe, zapišemo razne ideje, koristimo inspirativne materijale, saznajemo od drugih, počnemo od neobične tačke, razmotrimo delove celine, istražimo i najvažnije, sarađujemo sa učenicima, uključimo ih u kreiranje nastavnog časa...
www.creativetallis.com/creative-learning-development-fund.html
VUCA
Opisuje današnje haotičnost, turbulentnost u životu, poslu i obrazovanju.
Odnosi na to kako ljudi vide uslove pod kojima donose odluke, planiraju dalje, upravljaju rizicima, podstiču promene i rešavaju probleme. Generalno, podrazumeva mogućnost da:
* predvidite probleme ,
* razumete posledice problema i radnji,
* cenite međuzavisnost varijabli,
* pripremite se za alternativne realnosti i izazove,
* tumačite i usmeravate relevante mogućnosti
Opisuje današnje haotičnost, turbulentnost u životu, poslu i obrazovanju.
Odnosi na to kako ljudi vide uslove pod kojima donose odluke, planiraju dalje, upravljaju rizicima, podstiču promene i rešavaju probleme. Generalno, podrazumeva mogućnost da:
* predvidite probleme ,
* razumete posledice problema i radnji,
* cenite međuzavisnost varijabli,
* pripremite se za alternativne realnosti i izazove,
* tumačite i usmeravate relevante mogućnosti
V - Promenljivost - priroda, brzina i dinamika promene; Treba predvideti probleme i oblikovati uslove
U - Neizvesnost - nedostatak predvidljivosti pitanja i događaja; Treba znati konsekvence problema i delovati
C - Složenost - zbrka pitanja i okolnih faktora; Treba pronaći povezanost, definisati očekivanja i proveriti stepen razumevanja
A - Dvosmislenost - zamagljenost stvarnosti i pomešana značenja; Treba pripremiti, prezentovati i usmeriti mogućnosti
U - Neizvesnost - nedostatak predvidljivosti pitanja i događaja; Treba znati konsekvence problema i delovati
C - Složenost - zbrka pitanja i okolnih faktora; Treba pronaći povezanost, definisati očekivanja i proveriti stepen razumevanja
A - Dvosmislenost - zamagljenost stvarnosti i pomešana značenja; Treba pripremiti, prezentovati i usmeriti mogućnosti
PERMA - pozitivna psihologija i učenje
P - Pozitivna osećanja
E - angažovanje
R - pozitivni odnosi
M - mišljenje
A - ostvarenje
H - zdravlje
CREADOX - Kreativni paradoks
Svaka ideja je korisna! Koliko god luda bila!
Kako, na najneobičniji način, očistiti otpad iz okeana? - Najveći broj učesnika je uključio vanzemaljce u čišćenje! Ali smo saznali za neke tehnike koje bi mogle da posluže i bez vanzemaljaca!
Metakognicija - učenje veština
* razmišljanje o razmišljanju,
* znanje o znanju,
* razumevanje o razumevanju
* da naučimo da učimo - "veština učenja"
Podrazumeva:
* da se istraje u učenju,
* da se organizuje sopstveno učenje, uključujući efikasno upravljanje vremenom,
* mogućnost individualnog i grupnog rada,
* poznavanje svog procesa učenja - stilova učenja i vrsta inteligencije i potreba, identifikujući dostupne mogućnosti
* sposobnost da se savladaju prepreke u cilju uspešnog učenja,
* mogućnost nadograđivanja prethodnog znanja i životnih iskustava,
* primenu znanja i veština u različitim kontekstima: kod kuće, na poslu, u obrazovanju,
* motivaciju i samopouzdanje
Kako se može razviti?
* Dati učenicima cilj lekcije i podstaći ih da pregledaju, procene da li su postigli cilj i došli do kraja lekcije,
* Naučiti ih da razmišljaju o procesu učenja,
* Stvoriti prostor za deljenje njihovih osećanja i emocija., podeliti i svoje emocije,
* Neka učenici sami postave ciljeve za naredni period.
* razmišljanje o razmišljanju,
* znanje o znanju,
* razumevanje o razumevanju
* da naučimo da učimo - "veština učenja"
Podrazumeva:
* da se istraje u učenju,
* da se organizuje sopstveno učenje, uključujući efikasno upravljanje vremenom,
* mogućnost individualnog i grupnog rada,
* poznavanje svog procesa učenja - stilova učenja i vrsta inteligencije i potreba, identifikujući dostupne mogućnosti
* sposobnost da se savladaju prepreke u cilju uspešnog učenja,
* mogućnost nadograđivanja prethodnog znanja i životnih iskustava,
* primenu znanja i veština u različitim kontekstima: kod kuće, na poslu, u obrazovanju,
* motivaciju i samopouzdanje
Kako se može razviti?
* Dati učenicima cilj lekcije i podstaći ih da pregledaju, procene da li su postigli cilj i došli do kraja lekcije,
* Naučiti ih da razmišljaju o procesu učenja,
* Stvoriti prostor za deljenje njihovih osećanja i emocija., podeliti i svoje emocije,
* Neka učenici sami postave ciljeve za naredni period.
4F - Četiri dela timskog rada
- činjenice, osećanja, pronalasci, budućnost
pomoći će da učenicima rad u timu i na rešavanju zadatka ima funkcionalni smisao
Činjenice
● Šta se desilo kada/tokom...?
● Šta se desilo na početku?
● Šta ste primetili tokom vežbe?
● Šta ste morali da uradite?
● Koja je bila vaša strategija timskog rada?
● Šta mislite, koja je bila vaša uloga?
● Da li su vaši predlozi prihvaćeni?
● Ko je bio lider u ovoj vežbi?
● Šta ste uradili?
● Koje ste strategije imali?
Osećanja
● Kako vam je bilo?
● Kako ste se osećali povodom toga?
● Kako ste se osećali tokom ove vežbe?
● Kako ste se osećali u tom trenutku?
● Da li se vaše raspoloženje promenilo tokom igre?
● Kako se sada osećate?
● Da li ste zadovoljni rezultatom?
● Kako ste se osećali u vezi rešenja koje ste smislili?
Pronalasci
● Šta vas je navelo na razmišljanje?
● Šta mislite zašto smo uradili ovu vežbu?
● Šta ste očekivali?
● Šta je dobro funkcionisalo?
● Šta je bilo izazovno?
● Koje su tačke učenja?
● Zašto su se stvari desile onako kako su se desile?
Budućnost
● Gde biste to koristili?
● Šta ste naučili iz ove vežbe?
● Šta nosite „kući“ za svoj budući rad?
● Šta biste uradili da možete ponovo?
● Šta je moglo biti drugačije?
● Šta biste uradili drugačije sledeći put?
● U kojoj situaciji možete koristiti stvari koje ste naučili?
● Gde vidite sebe da koristite ovu vežbu?
● Imate li još jedan primer u kome možemo primeniti ono što imamo naučio?
● Kako ovo možete koristiti u stvarnom životu?
- činjenice, osećanja, pronalasci, budućnost
pomoći će da učenicima rad u timu i na rešavanju zadatka ima funkcionalni smisao
Činjenice
● Šta se desilo kada/tokom...?
● Šta se desilo na početku?
● Šta ste primetili tokom vežbe?
● Šta ste morali da uradite?
● Koja je bila vaša strategija timskog rada?
● Šta mislite, koja je bila vaša uloga?
● Da li su vaši predlozi prihvaćeni?
● Ko je bio lider u ovoj vežbi?
● Šta ste uradili?
● Koje ste strategije imali?
Osećanja
● Kako vam je bilo?
● Kako ste se osećali povodom toga?
● Kako ste se osećali tokom ove vežbe?
● Kako ste se osećali u tom trenutku?
● Da li se vaše raspoloženje promenilo tokom igre?
● Kako se sada osećate?
● Da li ste zadovoljni rezultatom?
● Kako ste se osećali u vezi rešenja koje ste smislili?
Pronalasci
● Šta vas je navelo na razmišljanje?
● Šta mislite zašto smo uradili ovu vežbu?
● Šta ste očekivali?
● Šta je dobro funkcionisalo?
● Šta je bilo izazovno?
● Koje su tačke učenja?
● Zašto su se stvari desile onako kako su se desile?
Budućnost
● Gde biste to koristili?
● Šta ste naučili iz ove vežbe?
● Šta nosite „kući“ za svoj budući rad?
● Šta biste uradili da možete ponovo?
● Šta je moglo biti drugačije?
● Šta biste uradili drugačije sledeći put?
● U kojoj situaciji možete koristiti stvari koje ste naučili?
● Gde vidite sebe da koristite ovu vežbu?
● Imate li još jedan primer u kome možemo primeniti ono što imamo naučio?
● Kako ovo možete koristiti u stvarnom životu?
Učenje zasnovano na istraživanju
* pedagoški metod, razvijen tokom 1960-ih kao odgovor na tradicionalne forme učenja,
* počinje postavljanjem pitanja, problema ili scenarija – a ne jednostavnim iznošenje utvrđenih činjenica,
* učenici imaju ulogu ispitivača koji će identifikovati i istražiti probleme i pitanja za razvijanje znanja ili rešenja,
* treba da omogući učenje kroz iskustvo,
* nastavnik ima ulogu voditelja,
* treba postaviti otvorena pitanja, pronalaziti i istraživati, predstaviti rešenja, diskutovati, primeniti
* pedagoški metod, razvijen tokom 1960-ih kao odgovor na tradicionalne forme učenja,
* počinje postavljanjem pitanja, problema ili scenarija – a ne jednostavnim iznošenje utvrđenih činjenica,
* učenici imaju ulogu ispitivača koji će identifikovati i istražiti probleme i pitanja za razvijanje znanja ili rešenja,
* treba da omogući učenje kroz iskustvo,
* nastavnik ima ulogu voditelja,
* treba postaviti otvorena pitanja, pronalaziti i istraživati, predstaviti rešenja, diskutovati, primeniti
Učenje zasnovano na zadatku
● često se odnosi na nastavu stranih jezika,
● poznat i kao TBI (instrukcije zasnovane na zadacima),
● lekcija se zasniva na završetku centralnog zadatka, na primer: poseta lekaru, razgovor, poziv klijentu služba za pomoć, planiranje putovanja u Pariz...
● procena na osnovu ishoda zadatka (da li je zadatak je na odgovarajući način završen) više nego na korišćenje propisane gramatičke strukture,
● pomaže da se razvije tečno poznavanje stranog jezika i samopouzdanje učenika,
● nudi alternativu pristupu teorija -praksa-proizvod,
Obuhvata aktivnosti pre postavljanja zadatka, tokom rešavanja zadatka i aktivnosti posle rešavanja zadatka.
● često se odnosi na nastavu stranih jezika,
● poznat i kao TBI (instrukcije zasnovane na zadacima),
● lekcija se zasniva na završetku centralnog zadatka, na primer: poseta lekaru, razgovor, poziv klijentu služba za pomoć, planiranje putovanja u Pariz...
● procena na osnovu ishoda zadatka (da li je zadatak je na odgovarajući način završen) više nego na korišćenje propisane gramatičke strukture,
● pomaže da se razvije tečno poznavanje stranog jezika i samopouzdanje učenika,
● nudi alternativu pristupu teorija -praksa-proizvod,
Obuhvata aktivnosti pre postavljanja zadatka, tokom rešavanja zadatka i aktivnosti posle rešavanja zadatka.
Projektna nastava
Učenje zasnovano na projektu (PBL) je pedagogija usmerena na učenika koja uključuje dinamičnu učionicu, pristup u kome se veruje da učenici stiču dublje znanje kroz aktivno istraživanje izazova i problema iz stvarnog sveta.
Podrazumeva:
* više tema, otvorena pitanja ili izazovi,
* duže trajanje (nekoliko nedelja ili meseci),
* praćenje osnovnih koraka - definisanje cilja, istraživanje, analiza, zaključivanje, prezentovanje, diskusija,
* stvaranje proizvoda ili predstave kao praktičnu primenu projekta,
* projektne zadatke koji se odnose na stvarni život.
Ovakav način učenja:
* stvara potrebu za poznavanjem suštinskih sadržaja i veština,
* inicira učenje i/ili stvaranje nečeg novog,
* zahteva kritičko razmišljanje, rešavanje problema, saradnju i razne oblike komunikacije,
* dozvoljava određeni stepen samostalnosti učenika,
* uključuje povratne informacije i reviziju,
* rezultira javnim predstavljanjem proizvoda ili performansom.
Učenje zasnovano na projektu (PBL) je pedagogija usmerena na učenika koja uključuje dinamičnu učionicu, pristup u kome se veruje da učenici stiču dublje znanje kroz aktivno istraživanje izazova i problema iz stvarnog sveta.
Podrazumeva:
* više tema, otvorena pitanja ili izazovi,
* duže trajanje (nekoliko nedelja ili meseci),
* praćenje osnovnih koraka - definisanje cilja, istraživanje, analiza, zaključivanje, prezentovanje, diskusija,
* stvaranje proizvoda ili predstave kao praktičnu primenu projekta,
* projektne zadatke koji se odnose na stvarni život.
Ovakav način učenja:
* stvara potrebu za poznavanjem suštinskih sadržaja i veština,
* inicira učenje i/ili stvaranje nečeg novog,
* zahteva kritičko razmišljanje, rešavanje problema, saradnju i razne oblike komunikacije,
* dozvoljava određeni stepen samostalnosti učenika,
* uključuje povratne informacije i reviziju,
* rezultira javnim predstavljanjem proizvoda ili performansom.
Preokrenuta učionica
Učenici kod kuće istražuju, saznaju, svojim tempom, koristeći razna nastavna sredstva, posebno aplikacije
Učenici kod kuće istražuju, saznaju, svojim tempom, koristeći razna nastavna sredstva, posebno aplikacije
IGRA / UČENJE ZASNOVANO NA IGRI / UČENJE PO MODELU IGRE
IGRA - bilo koja igra koju igramo iz zabave; njen cilj nije učenje
UČENJE ZASNOVANO NA IGRI - kroz igranje igre, učimo (Igre matematičkih operacija, Minecraft...)
UČENJE PO MODELU IGRE - nastavni proces je organizovan po modelu igre - pravila igre, poseban rečnik - nivo, kontrolna tačka, poglavlja, misije, ciljevi...
Škola već ima mnoge funkcije „igre“, sistem nagrada, kazni, nivoa… Ali za razliku od igara angažovanost nije tako visoka. U školskom radu nema motivacije kao u igri.
Ovakav nastavni proces treba da sadrži:
* zadatak - lekcija / pojedinačni događaj
* temu
* vreme trajanja - nedelja / mesec, semestar, školska godina,
* pravila igre,
* nivoe postignuća koji će biti podsticajni - da može svako da oseti uspeh, da se takmiči,
* nagrade -status: obezbediti određeno društveno priznanje učeniku koji imaju bolje rezultate,
* postignuće: naučiti učenika da završi igru i time stekne potrebna znanja je njegovo lično dostignuće. Na ovaj način moguće je motivisati učenika da bude bolji i da stekne znanje,
* konkurencija: stvoriti takmičarski osećaj kod učenika da teže da budu bolji od drugih.
IGRA - bilo koja igra koju igramo iz zabave; njen cilj nije učenje
UČENJE ZASNOVANO NA IGRI - kroz igranje igre, učimo (Igre matematičkih operacija, Minecraft...)
UČENJE PO MODELU IGRE - nastavni proces je organizovan po modelu igre - pravila igre, poseban rečnik - nivo, kontrolna tačka, poglavlja, misije, ciljevi...
Škola već ima mnoge funkcije „igre“, sistem nagrada, kazni, nivoa… Ali za razliku od igara angažovanost nije tako visoka. U školskom radu nema motivacije kao u igri.
Ovakav nastavni proces treba da sadrži:
* zadatak - lekcija / pojedinačni događaj
* temu
* vreme trajanja - nedelja / mesec, semestar, školska godina,
* pravila igre,
* nivoe postignuća koji će biti podsticajni - da može svako da oseti uspeh, da se takmiči,
* nagrade -status: obezbediti određeno društveno priznanje učeniku koji imaju bolje rezultate,
* postignuće: naučiti učenika da završi igru i time stekne potrebna znanja je njegovo lično dostignuće. Na ovaj način moguće je motivisati učenika da bude bolji i da stekne znanje,
* konkurencija: stvoriti takmičarski osećaj kod učenika da teže da budu bolji od drugih.
Digitalni alati za stvaranje priča
Storyjumper
www.storyjumper.com/
Toontastic
play.google.com/store/apps/details?id=com.google.toontastic&hl=sr&gl=US
Storyjumper
www.storyjumper.com/
Toontastic
play.google.com/store/apps/details?id=com.google.toontastic&hl=sr&gl=US
Book creator
https://bookcreator.com/ |
Story dice
davebirss.com/storydice/ |